snaga ljubavi u druإ،tvu
Next

Snaga ljubavi u druإ،tvu

S druإ،tvenog glediإ،ta, snaga ljubavi je izuzetno velika i djelotvorna. Najbolja druإ،tva su ona kojima se upravlja snagom ljubavi.

Naklonost i ljubav vladara prema zajednici je bitan faktor za uspjeإ،nost i dugovjecnost njegove vladavine. Ukoliko ne bude prisutan faktor ljubavi, vodja nece moci, ili ce mu to barem biti izuzetno teإ،ko, ispravno predvoditi zajednicu, upucivati ljude ka cestitosti, stvoriti vladavinu prava i uspostaviti pravdu i ravnopravnost u druإ،tvu. Ljudi ce se ponaإ،ati sukladno zakonima tek onda kada vide da vladar iz ljubavi prema njima samima trazi da mu budu pokorni i da ga slijede.

Kurآ´an se ovako obraca Bozijem Poslaniku, s.a.v.s.:

"Samo Allahovom miloإ،cu ti si blag prema njima, a da si osoran i grub razbjegli bi se iz tvoje blizine. Zato im praإ،taj i moli se da im bude oproإ،teno i dogovaraj se s njima."
(Kurآ´an 3:159)


Ovdje je kao uzrok naklonosti ljudi prema Poslaniku prikazana ljubav koju je on prema njima ispoljavao. Ponovo se naredjuje Poslaniku da on oprosti ljudima, da zatrazi od Boga oprost za njih i da se dogovara s njima. To su dakle efekti ljubavi i prijateljstva. Treba reci da su i blagost, njeznost, trpeljivost, ustvari, stupnjevi ljubavi.

Macem dobrote je mnoge izbavio
i od maca celicnog vratove im skrio
Mac dobrote od celicnog maca je oإ،triji
od stotinu vojski taj mac je opasniji

Kurآ´an, takodjer, kaze:

"Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa ce ti duإ،manin tvoj odjednom prisni prijatelj postati."
(Kurآ´an 41: 34)

Oprosti, sine, covjeku cak i ako vara
miloإ،cu se zlo u dobro pretvara
Ti duإ،manu okove od milosti stavi
Od takvih se okova niko ne izbavi
   Saآ´di, Bustan

Hazreti `Ali ovako savjetuje Malika Aإ،tara onda kada ga je odredio za upravitelja Egipta, upucujuci ga kakvo treba da bude njegovo ponaإ،anje prema narodu:
"Privikni srce svoje na samilost prema podanicima, raspolozenje i prijaznost prema njima... Dodijeli im zato oprost svoj i pomilovanje na isti nacin kako bi ti volio da ti Allah udijeli oprost Svoj i smiluje ti Se..."

Srce vladara mora biti zariإ،te ljubavi i naklonosti prema narodu. Moc i sila nisu dovoljne. Moci i silom ljudi se mogu natjerati da budu poput ovaca, ali se ne moze probuditi skrivene snage u njima niti ih upotrijebiti u praksi. Ne samo da nisu dovoljni moc i sila, nego nije dovoljna ni sirova izvrإ،na pravda, ukoliko ona nije pracena ljubavlju vladara spram svoga naroda. Vladar treba biti brizni otac svome narodu, voljeti svoje podanike, a takodjer se mora odlikovati i snagom privlacnosti, i tek tako ce moci da volje, ambicije i ljudske snage svojih podanika iskoristi za ostvarenje svog svetog cilja.

Najbolje sredstvo za ciإ،cenje duإ،e

Prethodna rasprava o ljubavi i naklonosti bila je uvodna, a sada cemo pokuإ،ati postepeno iz nje izvesti rezultate. Ono إ،to je najbitnije, i إ،to je ustvari temelj naإ،e rasprave, jeste pitanje: "Da li je ljubav i naklonost prema osobama bliskim Bogu i dobrohotnicima sama po sebi cilj ili tek sredstvo za ciإ،cenje duإ،e, reformu morala i usavrإ،avanje vrlina?"

Kod zivotinjske vrste ljubavi, svi interesi i teznje zaljubljenika usmjerene su ka ljepoti forme voljenog. Covjek je time instinktivno privucen. Medjutim, nakon إ،to ovi instinkti budu zadovoljeni, vatra se stiإ،ava i gasi.

Medjutim, ljudska ljubav je kao إ،to smo rekli zivotvorna i zacinje pokornost i lojalnost u covjeku. Ova ljubav cini da se zaljubljeni poistovjecuje sa voljenim, nastoji da bude odraz voljenog i vjerna kopija voljenog u svakom smislu. Shejh Nasruddin Tusi u svome komentaru Ibn Sinaovog "Iإ،arata" kaze: "Ljubav duإ،e je ono إ،to cini da su zaljubljeni i voljeni suإ،tinski slicni. Glavna radost zaljubljenog jeste posmatrati osobine voljenog, odnosno svojstva njegove duإ،e. Ljubav cini duإ،u njeznom, ceznutljivom i zanesenom, tako da je zaljubljeni odvojen od ovosvjetskih prljavإ،tina."

Ljubav usmjerava ka poistovjecivanju, tako da zaljubljeni nastoji da se u svakom smislu poistovjeti sa onim koga voli. Ljubav je poput elektricne zice koja spaja voljenog sa zaljubljenim, prenoseci na zaljubljenog kvalitete voljenog. Baإ، zbog toga, izuzetno je bitan odabir onoga koga ce se voljeti.

Islam poklanja veliku paznju odabiru prijatelja. O ovome govore brojni ajeti i hadisi, a to zbog toga إ،to ljubav ljude cini slicnima, uljepإ،ava ih ili ih cini joإ، gorima. Tamo gdje padne svjetlo ljubavi i mahana se cini lijepom, a trn se doima kao najljepإ،i cvijet. Ljubav prema nekome cini da se previdjaju njegovi nedostaci.

Svako svoju pamet drzi potpunom
a rodjenu djecu smatra najljepإ،om
Saآ´di, "Djulistan"

إ taviإ،e, ljubav ne samo da cini da se previdjaju nedostaci nego se ti nedostaci u ljubavi doimaju kao vrline. Ljubav i najmanje dobro ucini ogromnim i svaku tamu svijetlom.

U zjenicu oka moga ako biste sjeli
 niإ،ta vec dobrotu Lejle ne biste vidjeli
 Vahإ،i

Neki Kurآ´anski ajeti i predaje Casnog Poslanika osudjuju naklonost i druzenje sa zlim i nevaljalim ljudima, a neki pozivaju na prijateljevanje sa ljudima cistoga srca. Ibn Abbas kaze:
"Bio sam kod Bozijeg poslanika kada su ga upitali: "Koga je najbolje uzeti za prijatelja?" Odgovorio je:
"Onu osobu koju kada vidite, sjetite se Boga; kada govori, vaإ،e znanje se povecava, a njegovo ponaإ،anje cini da se prisjetite Sudnjeg Dana i buduceg svijeta."

Covjecanstvo treba eliksir ljubavi prema dobrim i cistim ljudima. Takva ljubav, kroz koju bi se ljudi poistovjecivali s dobrima, oplemenila bi ljudski rod.

U cilju reforme morala i ociإ،cenja duإ،e predlagani su i sprovodjeni razliciti metodi i nacini. Jedan od tih metoda je i onaj Sokratov. Prema njemu, covjek se mora reformisati koriإ،tenjem vlastitog razuma i moci prosudjivanja. Covjek prije svega mora ucvrstiti svoju vjeru u korisnost moralnosti i uociti svu إ،tetu koju izaziva konfuzija moralnih vrijednosti. Tek potom, koriإ،tenjem vlastitog razuma, covjek ce moci odstraniti sva loإ،a svojstva iz svoje duإ،e, baإ، poput zemljoradnika koji trijebi korov iz svoga vrta. Dakle, sukladno ovome metodu, svu destruktivnost vlastite duإ،e treba postepeno ocistiti strpljenjem, pribranoإ،cu i promiإ،ljanjem. Mozda bi trebalo reci da je to ustvari primarni zadatak intelekta.

Filozofi zele reformu morala preko razuma i prosudjivanja. Npr. oni kazu kako su pristojnost i cednost uzrok poإ،tivanja neke licnosti od strane drugih ljudi, dok pohlepa i إ،krtost uzrokuju inferiornost prema takvima. Isto tako, tvrde da je znanje uzrok moci i sposobnosti, znanje nazivaju "pecatom Sulejmanovog kraljevstva", "bljeإ،tecom svjetiljkom na stazi covjecanstva i sl."

S druge strane, zavidnost i zlonamjernost smatraju se duhovnim bolestima, koje donose loإ،e posljedice i u opcedruإ،tvenom smislu.

Nema sumnje da je ovaj put ispravan i da je ovaj metod valjan metod. Medjutim, potrebno je uporediti njegovu vrijednost sa vrijednoإ،cu nekih drugih metoda. Npr. automobil je veoma dobro prevozno sredstvo, ali u usporedbi sa avionom njegova vrijednost biva manja.

Vec smo rekli kako se racionalnom metodu nema إ،ta prigovoriti. Dakle, nema dileme da upravljanje racionalnim argumentima i njihova primjena na eticka pitanja jeste ispravna. Recimo samo da postoje brojne razlicite filozofske i pedagoإ،ke إ،kole koje se bave pitanjima etike u okvirima racionalnih argumenata. Isto tako, zamo da su gnostici slozni u stavu:

U filozofa noga je drvena
a drvena noga nije stamena
Rumi, Mesnevija

Ipak, to u ovom momentu nije bitno za naإ،u raspravu. Nas ovdje interesuje nivo upotrebljivosti svakog od ovih metoda.

Mistici i sljedbenici duhovnog puta preporucuju umjesto metoda intelekta i promiإ،ljanja slijedjenje puta ljubavi i zblizavanja. Oni kazu kako je potrebno pronaci savrإ،eno voljeno bice i vezati svoje srce za njega, إ،to je nemoguce postici racionalnim metodom ili je barem manje opasno, a puno brze. Ako napravimo usporedbu ova dva metoda, vidjecemo da je razlika medju njima poput razlike stare rucne alatke i moderne maإ،ine. Ocekivati da intelekt u potpunosti iskorijeni moralne destrukcije je poput ocekivanja da se rukom istrijebe sitni komadici zeljeza pomijeإ،ani sa praإ،inom. Tako neإ،to bilo bi moguce samo ako bismo posjedovali magnet. Snaga ljubavi i bliskosti poput magneta izdvaja i odbacuje sve loإ،e karakteristike duإ،e. Gnostici smatraju da ljubav i naklonost prema cistim i savrإ،enim ljudima sama po sebi odstranjuje loإ،e osobine. Jedno od najboljih stanja ljudskog bica jeste stanje privucenosti istinski vrijednim objektom ljubavi.

Zaista, oni koji idu ovim putem nastoje da svoj moral reformiإ،u snagom ljubavi i u potpunosti se oslanjaju na moc ljubavi. Iskustvo im je pokazalo da prijateljstvo sa bogougodnicima i ljubav prema njima izaziva bolje efekte po duإ،u nego iإ،citavanje stotinu knjiga o etici.

Je li iko osjetio ono إ،to je naj
poput njega zaljubljenog neceإ، naci znaj

Ciju god je odjecu ljubav poderala
taj potpuno cist je od pohlepe zala.

Ziva bila o ljubavi puna koristi
o lijecnice svake naإ،e bolesti

Ponekad vidimo da sljedbenici nekog velikana svoj uzor oponaإ،aju cak i u nacinu hoda, oblacenju, nacinu govorenja i gestikulacije. To oponaإ،anje nije hotimicno. Ono nastaje samo po sebi i sasvim je prirodno. Snaga ljubavi i naklonosti utjece na sve djelice zaljubljenikovog bica i cini ga slicnim voljenom u svakom od njegovih stanja. Baإ، zbog toga bi svaki covjek morao, zarad reforme vlastitog morala, slijediti one koje su spoznali Zbilju, zaljubivإ،i se u njih.

O Hafize, ako kaniإ، s Bogom se sjediniti
tad ti valja kao glina grncareva postati
Hafiz, Divan

Ukoliko covjek koji je cvrsto odlucio da se okrene bogoإ،tovlju i dobrim djelima, ipak osjeti slabost na ovom putu, on ce okretanjem ljubavi i bliskosti odbaciti od sebe slabost i ponovo osnaziti svoju odluku.

Ljubav spram dobrih obuzme
svako srce slijepo
ne moze kula u إ،ahu odnijeti
koliko lice lijepo

Nemoj mislit' da je Medznun
sam od sebe poludio
osmjeh Lejlin Medznuna je
medju zvijezde odaslao

Ja nisam sam otkrio
put do izvora sunca
ja bijah praإ،ka, a ljubav spram Tebe
dize me do vrhunca
Allame Tabatabaآ´i

Historija nam svjedoci o brojnim velikanima koji su izvodili revolucije oslanjajuci se na ljubav i naklonost prema savrإ،enstvu. Mevlana Rumi je jedan od takvih. On uvijek nije bio onako prozet ljubavlju kao إ،to to vidimo u njegovim djelima. I prije je bio ucenjak, ali hladan karakter i zatvoren u zidove svoje sobe, gdje se bavio izucavanjem knjiga. Medjutim, od onog dana kada se susreo sa إ emsom Tabrizijem rasplamsala se vatra u njegovom srcu zbog zelje za bliskoإ،cu sa إ emsom. Sasvim je promijenio svoje dotadaإ،nje manire i izgledalo je kao da je Mevlana bio magacin baruta koga se dotakla vatra, pa je eksplodirao. Mevlana je bio naizgled eإ،aritskog usmjerenja, ali je njegova Mesnevija, bez sumnje, jedno od najvecih djela svjetske knjizevnosti. Sva Mevlanina poezija odlikuje se necim إ،to bi mogli nazvati ustalasanost ili pokretljivost. On je spjevao "Divan-e-إ،ems" kao sjecanje na voljenu osobu. U Mesneviji cesto srecemo Mevlanu kao nastoji rijeإ،iti neki problem i tek kada se sjeti إ emsa u njegovom duhu se uskovitla oluja. On kaze:

To bijaإ،e zavoj tvoje obrve i tvoja ruka mila
إ،to sluzila me dok sam bancio i srce veselila

Iz mojih se skuta duإ،a odmace
koإ،ulje je Jusufove miris privuce

Tajnu ovih stanja divnih de mi reci
nebesa i Zemlja kad postaju veci

Rekoh, o ti, daleko od ljubavi
ko odvojen od lijecnika bolnik si

Prijatelja bez primjera kako da ti opiإ،em
patnju i krv dzigerica ne mogu da nariإ،em

Pusti, zato, nemoj da ti pricam sada
odvojenost ova kakvih nanese mi jada

Ne prizivaj nevolje ni krvave kiإ،e
o إ emsu Tabriziju ne govori viإ،e

Iz navedenih stihova moze se zakljuciti da nastojanje i privlacnost, odnosno djelovanje i privlacnost moraju ici skupa. Niإ،ta se ne moze postici trudom ukoliko ne postoji privlacnost, ali ni privlacnost bez truda ne znaci niإ،ta.

Primjeri iz historije islama

U historiji islama srecemo besprimjerne i uzviإ،ene izrazaje ljubavi i naklonosti muslimana prema Bozijem Poslaniku. U principu razlika izmedju إ،kole poslanika i إ،kole filozofa jeste baإ، to da su ucenici filozofa, tek ucenici i filozofi na njih ne mogu utjecati viإ،e nego إ،to utjece jedan ucitelj na ucenika. Medjutim, utjecaj poslanika je, ustvari, utjecaj voljenog bica na onoga ko je zaljubljen u njega. Voljeni prozima zaljubljenog do dubina njegove duإ،e i u potpunosti obuhvaca svaki aspekt njegovog zivota.

Jedan od onih koji su srce vezali za Casnog Poslanika bio je i Ebu Zerr Gafari. Boziji Poslanik izdao je naredbu da se krene ka Tebuku (priblizno 400 milja sjeverno od Medine, u blizini sirijske granice. Neki su iznalazili izgovore za svoj ostanak, licemjeri su nastojali da unesu razdor, ali je snazna armija naposlijetku ipak krenula iz Medine. Oskudjevali si s vojnom opremom, a imali su problema sa ishranom tako da su se ponekada zadovoljavali samo sa jednom hurmom po osobi. Ipak, svi su bili puni snage i vedrine. Ljubav ih je cinila snaznim, a Poslanikova privlacnost mocnim.

I Ebu Zerr je sa ovom armijom krenuo prema Tebuku. Usput su tri osobe, jedna za drugom, pocele zaostajati. O svakom koji bi zaostao bio je obavijeإ،ten Boziji Poslanik. Svaki put kada bi ga obavijestili da neko zaostaje, on bi rekao:
"Ako ima ikakvog dobra u njemu, Bog ce nam ga vratiti, a ako nema nikakvog dobra, onda je i bolje da ide."

Onda je pocela zaostajati mrإ،ava i slaba Ebu Zerrova deva. Ljudi su to primijetili i zavikali: "O Allahov Poslanice, i Ebu Zerr zaostaje!" Poslanik odgovori kao i prije:
"Ako u njemu ima nekog dobra, Bog ce ga vratiti nama, a ako nema bolje da ide."

Vojska je tako nastavila svoj put, a Ebu Zerr je ostao iza njih. Niإ،ta nije mogao uciniti, poإ،to je njegova deva bila u teإ،kom stanju. Koliko god da se trudio nije mogao da je natjera da nastavi dalje. Onda je oslobodio devu i sav teret sa nje prebacio na rame, pa je po zarkom suncu krenuo preko przuceg pijeska. Mucila ga je zedj i to ga je razdiralo. Doإ،ao je do nekog kamenjara u podnozju planine. Tu je naإ،ao neإ،to hladne i svjeze kiإ،nice. Medjutim, Ebu Zerr rece sebi:
"Necu se napiti sve dok se napije Poslanik Boziji."
Napunio je svoju mjeإ،inu, prebacio je preko ramena i nastavio za muslimanima.

Muslimani su ga izdaleka opazili. Povikali su: "O Boziji Poslanice neko nam se iz daljine priblizava." Poslanik odgovori:
"To mora da je Ebu Zerr."
Kada se priblizio vidjeli su da se zaista radi o Ebu Zerru. Umor i zedj su ga oborili s nogu. Cim je stigao muslimane, pao je. Poslanik tada rece:
"Brzo mu dajte vode."
Medjutim, Ebu Zerr slabim glasom odgovori: "Ja imam vode uza se."
Poslanik ga iznenadjeno upita:
"Imao si vode, a umalo nisi umro od zedji?!"
Ebu Zerr odgovori: "Da, o Poslanice Boziji. Kada sam naإ،ao vodu, odlucio sam da je ne pijem prije moga prijatelja Poslanika Bozijeg."

I zaista, u kojoj to drugoj إ،koli miإ،ljenja mozemo naici na ovakvu ljubav, upornost i nesebicnost?! Navedimo joإ، jedan primjer.

Joإ، jedan od ovih nesebicnih ljudi srca ispunjenog ljubavlju bio je Bilal Habeإ،i. Kurejإ،ije su ga u Mekki podvrgavale nesnoإ،ljivim mucenjima, tjerajuci ga da lezi na uzarenom pijesku i stavljajuci na njega vrelo kamenje. Trazili su od njega da izgovara imena njihovih idola, da izjavi da vjeruje u njih odricuci se svoje vjere u rijeci Muhammeda, s.a.v.s.. Mevlana u إ،estom svesku Mesnevije pripovijeda ovu bolnu pricu o Bilalu i s pravom od ovog motiva pravi knjizevno remek djelo. Mevlana pripovijeda kako je Ebu Bekr savjetovao Bilala da prikrije svoje vjerovanje, ali da Bilal nije bio tip koji je mogao sakriti svoje ubjedjenje. Ljubav je uvijek bila buntovna i krvava.

Bilal je tijelo trnju dao
vlasnik ga korbacem tuci stao

Zboreci: Zaإ،to spominjeإ، Ahmeda?
pod zarkim suncem trnjem ga probada

Vjeru mi vrijedjaإ،, robe bezvrijedan
a Bilal ponosno ponavlja:"Jedan!"

Siddik je tuda prolazio
povike:"Jedan!", njegove cuo

Potom ga u osami posavjetova
da vjerovanje mora da prikriva

Znalac zna tajne, prikrij ceznju svoju!
Tako je, o Prince, prihvatam rijec tvoju

Zbog prijaإ،njeg postupka kajao se mnogo
naposlijetku prestade sebi sudit strogo

Pa ponovo tijelo on predade trnju:
"Muhammede, zbog tebe zar je mjesta kajanju?!"

Tijelo i vene ti mi ispunjaإ،
kajanju mjesta mi ne ostavljaإ،

Kajanje cu iz svog srca istjerati
jer zbog vjecnog zivota, zaإ،to se kajati?!

Ljubav je pobjednik, ona me obori
od sljepila ljubavi poput sunca gorim

Ja sam poput lista koji vjetar bije
kako mogu znati svrإ،etak gdje mi je

Bilal hoce mlad Mjesec da postane
na putanji tvog sunca da ostane

Bio mladjak ili pun, إ،to Mjesecu vazno je
kada stalno kao sjenka za petama Suncu je

Bujica je zaljubljene ponijela
pred presudom Ljubavi ih povila

Ko kamen su mlinski إ،to se okrece
danju, nocu, neprestano jauce

Historicari islama spominju jedan cuveni dogadjaj iz ranog perioda islama pod nazivom "Gazvetu r-radziآ´", a dan u kome se desio poznat je kao "jewmu r-radziآ´". I ovdje se radi o jednoj interesantnoj i zapanjujucoj prici.

Trece godine po hidzri, grupa ljudi iz plemena Adal i Qaret, koja su iz iste rodovske loze kao i Kurejإ،ije, i koji su zivjeli u okolici Mekke, doإ،li su Bozijem Poslaniku, te mu se obratili: "Neki iz naإ،eg plemena su prihvatili islam, pa poإ،alji jednu grupu muslimana medju nas da nas poduce vjeri, Kurآ´anu i osnovama islama." Poslanik je poslao إ،estoricu svojih ashaba da krenu s njima, a starjeإ،instvo u ovoj grupi povjerio je Mersedu ibn ebi Mersedu ili mozda Asimu ibn Sabitu.

U svakom slucaju, Poslanikovi predstavnici su krenuli na put skupa sa delegacijom ovih plemena, dok nisu stigli do podrucja u kome je zivjelo pleme Huzejl, gdje su se zaustavili. Prijatelji Bozijeg Poslanika ne ocekujuci niإ،ta mirno su krenuli na spavanje, kad ih je iznenada sa isukanim sabljama napala grupa iz plemena Huzejl. Bilo je jasno da je ona delegacija koja je posjetila Medinu bila upletena u sve ovo ili da su se mozda usput predomislili i odlucili da ovako postupe.

Kada su muslimani shvatili إ،ta se zbiva potrcali su ka svome oruzju i bili su spremni da se brane. Medjutim, Huzejlije se poceإ،e zaklinjati da nisu imali namjeru da ih ubiju nego da su ih htjeli predati Mekkelijama i uzeti novac za to. Zato su predlozili dogovor prema kome ce se muslimani predati, a Huzejlije se obavezuju da ih nece ubiti. Trojica muslimana medju kojima je bio i Asim ibn Sabit odbili su bilo kakav dogovor sa muإ،ricima, borili su se i bili ubijeni. Druga trojica, odnosno Zejd ibn Dasinne, Hunejb ibn `Adi i Abdullah ibn Tarik, pokazali su se mirnijim i predali su se. Huzejlije su vezale ovu trojicu i odveli ih u Mekku. Abdullah ibn Tarik je kada su bili blizu Mekke uspio da se oslobodi veza, izvukao je sablju, medjutim, nije imao nikakvih إ،ansi i Huzejlije su ga dotukli kamenicama.

Zejda i Hunejba su odveli u Mekku, gdje su ih razmijenili za dvojicu Huzejlija zatocenih u Mekki. Safwan ibn Umejje Kurejإ،i kupio je Zejda s namjerom da ga ubije i tako osveti krv svoga oca koji je poginuo na Bedru. Poveo je Zejda izvan Mekke s namjerom da ga tamo smakne. Kurejإ،ije su se okupile da vide إ،ta ce se dogoditi. Zejd je doveden na gubiliإ،te. Muإ،ki je istupio i na njemu se nije mogao primijetiti ni najmanji znak straha.

Ebu Sufjan je bio jedan od onih koji su sve ovo posmatrali. Pomislio je da se moze okoristiti ovim zadnjim trenucima Zejdovog zivota i izvuci od njega kajanje ili griznju savjesti, a mozda ga cak i navesti da izjavi kako mrzi Bozijeg Poslanika. Stoga je istupio naprijed i rekao Zejdu: "Tako ti Boga, Zejde, zar ne bi volio da je sada Muhammed umjesto tebe ovdje i da otkinemo njegovu glavu, dok ti mirno sjediإ، sa svojim ukucanima?" Zejd mu odgovori: "Tako mi Boga, ja ne bih volio da Muhammeda ubode trn, a da ja mirno sjedim u svojoj kuci." Ebu Sufjan je od iznenadjenja ostao otvorenih usta. Okrenuo se Kurejإ،ijama i rekao: "Boga mi, nikada nisam vidio da nekoga toliko vole prijatelji kao Muhammeda njegovi."

Malo nakon toga doإ،ao je red i na Hubejba ibn `Adija. I njega su poveli na vjeإ،anje izvan Mekke. Kada su doإ،li na gubiliإ،te zamolio je da mu dopuste da klanja dva rekata namaza. Dopustili su mu i obavio je namaz izuzetno skruإ،eno i smireno. Zatim se obratio gomili rekavإ،i: "Tako mi Boga, kada vi ne biste pomislili da to cinim iz straha od smrti, joإ، bih produzio svoj namaz." Tada su odlucili da Hubejba razapnu. Hubejb ibn Adi, uz potpunu prisutnost duha, إ،to je sve prisutne opcinilo, pa neki cak poceإ،e gledati preda se, prijatnim glasom poce moliti Boga Uzviإ،enog ovim rijecima: "O Boze moj, mi smo ucinili ono إ،to nam je naredjeno preko Tvoga Poslanika, pa te molimo da mu javiإ، إ،ta se sa nama desilo. O Boze, zbroj sve ove, pa ih ubij jednog po jednog i ne dozvoli da ijedan od njih preostane.

Ili da navedemo joإ، jedan primjer. Kao إ،to znamo, bitka na Uhudu se ipak zavrإ،ila tuzno po muslimane. Poginulo je sedamdeset muslimana, medju kojima i Hamza, amidza Poslanikov. Muslimani su u pocetku borbe pobjedjivali, medjutim, kasnije su se, zbog nediscipline grupe koju je Boziji Poslanik postavio na vrh jednoga brda, naإ،li pod iznenadnim napadom neprijatelja.Jedan dio muslimana je pobijen, mnogi su se dali u bijeg, a samo jedna mala grupa je ostala sa Bozijim Poslanikom. Jedino إ،to je ova prorijedjena grupa mogla uraditi bilo je da joإ، jednom sakupe snagu i pokuإ،aju sprijeciti dalje napredovanje neprijatelja. Glasina da je Boziji Posalnik ubijen izazvala je dodatno rasulo medju muslimanima, koji su ipak uspjeli da povrate duh cim su se uvjerili da je Poslanik ziv.

Mnogo ranjenika lezalo je na zemlji i njihova sudbina je bila neizvjesna. Jedan od tih ranjenika bio je i Sa`d ibn Rebi` koji je zadobio dvanaest rana. Tada mu jedan od muslimana koji su bjezali rece da je Poslanik ubijen. Sa`d mu odgovori: "Cak i ako je ubijen Muhammed, pa Allah nije ubijen. Zaإ،to se ne vratiإ، i ne braniإ، svoju vjeru?"

Nakon svega Boziji Poslanik je sabrao sve svoje ashabe, htjevإ،i da vidi ko je poginuo, a ko prezivio. Poإ،to nije naإ،ao Sa`da ibn Rabi`a, zapitao je ko je spreman da se vrati na vojno polje i vidi إ،ta se stvarno desilo sa Sa`dom.
Jedan ensarija se javio i nakon إ،to je naإ،ao Sa`da na izdisaju rekao mu je: "O Sa`de, Poslanik Boziji me poslao da vidim da li si joإ، uvijek ziv ili si poginuo. Sa`d mu je odgovorio: "Prenesi moj selam Bozijem Poslaniku i reci da je Sa`d mrtav covjek, nije mi preostalo viإ،e od nekoliko daإ،aka zivota. Reci Bozijem Poslaniku da je Sa`d kazao: "Neka ti Allah nas ucini boljima nego إ،to je drugim poslanicima ucinio njihove narode."
Zatim se obratio onom ensariji i rekao mu: "Prenesi moju poruku braci ensarijama i ostalim prijateljima Poslanika Bozijeg. Reci im da im je Sa`d porucio: "Nemate pred Bogom nikakve isprike, ako se iإ،ta desi Njegovom Poslaniku sve dok vi bude te mogli micati kapcima ociju svojih.

Stranice rane historije islama pune su ovakvih zadivljujucih primjera predanosti i ljubavi. U cijeloj historiji covjecanstva ne moze se pronaci licnost koja je bila toliko voljena od strane svojih prijatelja, zena, djece, kao إ،to je to bio Casni Poslanik, koji je voljen duboko i iskreno.

Ibn ebi Hadid u svom komentaru Nehdzu-l-belage kaze: "Niko ne bi cuo rijeci Poslanika Bozijeg, a da mu se u srcu ne bi javila ljubav i naklonost prema njemu. Stoga su Kurejإ،ije muslimane u Mekki nazivale "subat" (zaneseni). Govorili su: "Strah nas je da Velid ibn Mugejre ne prihvati Muhammedovu vjeru, jer ako je prihvati on koji je cvijet Kurejإ،ija, prihvatit ce je sve Kurejإ،ije." Govorili su i: "Ono إ،to on govori je vradzbina koja opija gore nego vino." Branili su svojoj djeci da sluإ،aju Poslanika da ih ne bi privukao svojim govorom i manirima. Kada bi god Poslanik sjeo kod Ismailovog kamena u blizini Kabe i ucio naglas Kurآ´an ili podsjecao ljude na Boga Uzviإ،enog Kurejإ،ije bi stavljale prste u uإ،i da ga ne bi culi i pali pod utjecaj njegovih carolija, kako su nazivali Kurآ´an. Navlacili su svoje ogrtace preko glave da ih ne bi privukla Poslanikova izuzetna pojava. Uprkos tome, vecina onih koji su prihvatili islam ucinili su to cuvإ،i prvi put Poslanika, vidjevإ،i njegovo lice i osjetivإ،i slast njegovih rijeci.

Medju cinjenicama iz historije islama koje zapanjuju svakog posmatraca, a narocito antropologe i sociologe, jeste svakako i kvalitet revolucije koju je islam izazvao medju neznabozackim Arapima. Koriإ،tenjem uobicajenih sredstava obrazovanja i odgoja ovakva druإ،tvena reforma kakvu je izazvao islam morala bi trajati mnogo duze vremena, dakle, onoliko koliko je potrebno da porocna stara generacija bude zasjenjena, a nova generacija usmjerena pravilno.
I zaista, bilo bi tako ukoliko bismo zanemarili ucinak snage privlacnosti za koju smo rekli da poput plamenih jezika przi korjene zla.

Vecina drugova Poslanika Bozijeg bili su potpuno obuzeti ljubavlju prema njemu, pa su stoga jaإ،uci na jahalici ljubavi uspjeli za tako kratko vrijeme prevaliti tako dug put i reformirati svoju zajednicu.

Ljubavi spram Njega krila nas nose
na brdo Prijatelja ona nas uznose
Kakvo svjetlo da mi svijetli sprijeda, straga
ako svjetlu Prijatelja nema niti traga

Ljubav prema `Aliju u Kurآ´anu i Sunnetu

Do sada kazano rasvijetlilo je vrijednost i utjecaj ljubavi i objasnilo nam da ljubav nije sama sebi cilj, vec sredstvo za ciإ،cenje, preustroj i unapredjenje duإ،e. Pogledajmo sada da li nam sam islam, odnosno Kurآ´an, odabiraju one koje trebamo voljeti ili ne.

Kada Kurآ´an govori o predjaإ،njim poslanicima uocavamo da su svi oni govorili: "Ne trazimo od ljudi nikakvu nagradu za svoje poslanstvo, jer naإ،a nagrada je kod Boga."

Medjutim, Pecatu poslanika se kaze:

"Reci: Ne trazim od vas za ovo nikakve nagrade osim paznje prema bliznjim."
(Kurآ´an 42:23)


Neizbjezno, javlja nam se pitanje zbog cega ostali poslanici nisu trazili nikakvu protuuslugu za svoje poslanstvo, dok, Poslanik islama to cini. On ljubav prema svojim bliznjima drzi naknadom od ljudi za poslanicu koja je dostavljena. Sam Kurآ´an pruza odgovor na ovo pitanje:

"Reci: Kakvu god nagradu da zatrazim od vas neka ostane vama, mene ce nagraditi Allah, On nad svim bdi."
(Kurآ´an 34:47)


Dakle, ono إ،to trazim od vas kao nagradu pritjece vama samima, a ne meni. Ovo إ،to nazivam naknadom sluzi vaإ،em vlastitom usavrإ،avanju. Nazivam to naknadom, dok je to ustvari joإ، jedno dobro koje sam vam preporucio. Porodica i potomci Bozijeg Poslanika su ljudi koji se ne okupljaju oko nevaljalإ،tine, koji su cisti i neokaljani. Ljubav prema njima ne moze uroditi nicim drugim, nego ljubavlju i pokornoإ،cu spram Boga Uzviإ،enog i izgradnjom plemenitih osobina u sebi.

Fahr Razi kaze: "Zamahإ،eri u svom Keإ،afu prenosi: Kada je ovaj ajet objavljen ljudi su kazali: "O Poslanice Boziji ko je rodbina prema kojoj nam je ljubav naredjena?" On im odgovori: "`Ali, Fatima i njihovi sinovi."

Ova predaja dokazuje da su ovo cetvero Poslanikovi bliznji na koje se odnosi navedeni ajet, tako da oni moraju biti poإ،tovani i voljeni od ljudi, إ،to se moze dokazati na nekoliko nacina:

1. Samim navedenim ajetom
2. Neosporno je da je Muhammed, s.a.v.s., izuzetno volio hazreti Fatimu. Poznato je da je kazao:
"Fatima je dio mene, ko nju ljuti mene je naljutio."
Poslanik je, takodjer, izuzetno volio hazreti `Alija i Hasana i Huseina, o cemu nam svjedoce brojne pouzdane predaje. Dakle, ljubav prema njima obaveza je cijeloga ummeta. Casni Kurآ´an kaze:

"Njega (Poslanika) slijedite - da biste na pravom putu bili."
(Kurآ´an 7:158)


Na drugom mjestu se srece:

"Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor..."
(Kurآ´an 23:21)


Naravno Poslanikva ljubav prema Fatimi, `Aliju, Hasanu i Huseinu nije bila licnog karaktera. On ih dakle nije volio iskljucivo zbog toga إ،to se radilo o njegovoj kceri, zetu i unucima. Poslanik bi isto tako volio bilo koga drugog ko bi bio na polozaju ovo cetvero. Dakle, Poslanik ih je volio jer se radilo o uzoritim osobama koje Bog voli. Sem toga, Poslanik je imao i drugih kceri prema kojima nije ispoljavao ovakvu vrstu ljubavi, niti je ljubavlju prema njima zaduzio svoj ummet.

Brojne predaje govore o Poslanikovoj ljubavi i naklonosti prema hazreti `Aliju. Ibn Asir prenosi da je Poslanik Casni kazao:
"O `Ali Bog Uzviإ،eni te uljepإ،ao stvarima od kojih mu nema drazih medju ukrasima Njegovim: uzdrzanoإ،cu od svijeta ovoga tako da niti se ti njime okoriإ،cujeإ،, a niti on tobom. Podarena ti je ljubav nevoljnika, oni su ponosni na tvoje vodjstvo, a ti time إ،to te oni slijede. Blago onom ko te voli i ko ti je istinski prijatelj, a teإ،ko tvome neprijatelju i onome ko laze na tebe."

Next